U Novom Zagrebu postavljeni spremnici za otpad, ali stanari ih ne koriste. "Bogtepitaj tko će ići do tamo"

Uz Sesvete i Trešnjevku - jug, Novi Zagreb - zapad sa skoro 65 tisuća stanovnika jedna je najvećih gradskih četvrti. A Siget je jedno od brojem stanovnika najvećih naselja u toj gradskoj četvrti, planski građeno s puno zelenih površina i dovoljno mjesta između zgrada.

Na jednoj od tih zelenih površina, prekoputa jedne od tamošnjih većih stambenih zgrada, tik uz Crkvu Uzvišenja Svetog Križa podružnica Zagrebačkog holdinga Čistoća nedavno je postavila tri polupodzemna spremnika. Jednog za odlaganje plastične i metalne ambalaže, jednog za papir i karton i jednog za staklo. Međutim, stanari nisu baš oduševljeno dočekali postavljanje spremnika nasuprot svoje zgrade.

"Od tri livade, postavili ih na najudajenijoj"

"Postavili su nam te spremnike više od stotinu metara od zgrade. Lako je za nas mlađe, ali bogtepitaj tko će od starijih iz zgrade nositi tamo otpad", rekao nam je jedan stanar želeći ostati anoniman.

Kaže kako su spremnici postavljeni na "trećoj livadi" od zgrade, a nikome od stanara nije jasno zašto nisu postavljeni na jednoj od dvije bliže "livade" odnosno zelene površine.

Nekome ti prigovori, kaže naš sugovornik, mogu zvučati kao prenemaganje, ali stotinjak metara do spremnika nije isto mladom i zdravom čovjeku i starijim, teže pokretnim osobama koji s rukama punim otpada moraju najprije spustiti se liftom od svoga stana pa dvaput preći cestu.

"Ovo je velika zgrada s dva ulaza i puno stanara. U jednom ulazu je 105 stanova, a u drugom sedamdeset. Rekao bih da su bar polovica stanara stariji ljudi, neki slabije pokretni. Baš sam danas mjerio - meni od izlaza iz zgrade do spremnika treba 110 koraka. Nekom starijem treba i više. Ali nije problem u tome. Da se dođe do spremnika prvo se mora prijeći požarni put, pa travnjak s rubnikom pa cesta na kojoj nema pješačkog prijelaza", objašnjava naš sugovornik, stanar te zgrade.

"Novac za spremnike bačen je u vjetar"

Ima još jedna otežavajuća okolnost, kaže.

"Prekoputa zgrade je crkva i svaki put kada je misa, parkiralište i cesta ispred zgrade zakrčeni su vozilima (vidi sliku ispod!) pa nema skoro nikakvog prilaza spremnicima. Mislim da je novac za njih bačen u vjetar. Nitko koga znam u zgradi neće tamo nositi otpad."

Na pitanje gdje onda stanari odlažu otpad, naš sugovornik kaže kako u zgradi postoji veliki smetlarnik s pet kontejnera. Dva su za miješani komunalni otpad, dva za plastični otpad i jedan za papir. Kontejner za biootpad nalazi se ispred zgrade.

"Predstavnik stanara svojedobno je predlagao da se ispred zgrade napravi vanjski smetlarnik no većina stanara nije to htjela tvrdeći da nema potrebe jer imamo unutarnji smetlarnik. A da je to napravljeno, taj bi "kavez" u kojemu bi bili kontejneri, bio na dvadeset koraka od zgrade. Ideja je bila da u dijelu unutarnjega smetlarnika, koji bi tako bio oslobođen, bude spremište za bicikle. No ta je ideja otpala, a u spremnike koje je postavio Grad ni mladi, kamoli stari ljudi iz zgrade ne žele nositi otpad", kaže.

Nisu nakraj svijeta, ali ni u neposrednoj blizini

Iako postavljeni polupodzemni spremnici nisu baš "nakraj svijeta" stanari, mahom stariji, smatraju kako se spremnike moglo postaviti puno bliže zgradi. S druge strane, oni sami nisu htjeli "kavez" sa spremnicima puno bliže zgradi.

A na plakatu koji je Čistoća okačila u zgradi obavještavajući stanare o novim spremnicima za odlaganje otpada piše: "Ukopani spremnici namijenjeni su stanarima višestambenih zgrada i postavljeni u njihovoj neposrednoj blizini."

"Mnogima to baš nije neposredna blizina pa ne nose otpad tamo", zaključuje naš sugovornik.